27 mar 2026
Ne tako davno, zdravlje digestivnog sistema bilo je tema rezervisana isključivo za mlečne proizvode i suplemente. Međutim, u 2025. godini ova tema postaje sve popularnija u svim aspektima prehrambene industrije, a pekarski proizvodi, pomalo neočekivano, dolaze u prvi plan.
Postavlja se pitanje – zašto je to tako?
Odgovor leži u nauci koja danas iznosi činjenica jasnija nego ikada - crevni mikrobiom utiče na zdravlje i vitalnost celokupnog organizma, a ne samo na varenje.
Ovaj složeni, “nevidljivi” ekosistem ima ključnu ulogu u jačanju imuniteta, utiče na celokupno blagostanje, reguliše metabolizam, pa čak i doprinosi zdravijem izgledu kože.
Kako raste svest o njegovom značaju, potrošači počinju da drugačije posmatraju ishranu. Hrana više nije samo izvor energije i sitosti – ona postaje saveznik u očuvanju zdravlja i opšte dobrobiti.
Prema podacima Innova Market Insights, globalne analize tržišta, u 2025. godini broj novih pekarskih proizvoda, koji kroz nutritivni sastav podržavaju rad digestivnog sistema, porastao je za +22%. Ovi proizvodi uključuju hlebove bogate vlaknima, grickalice i biskvite obogaćene probioticima.
Procene pokazuju da tržište proizvoda koji podržavaju zdravlje digestivnog sistema danas iznosi više od 51 milijardi dolara, pri čemu pekarski proizvodi postaju uzlazni trend kada je u pitanju potražnja i raznovrsnost ponude.
Dobra vest je da 2025. donosi neka saznanja koja značajno menjaju "pravila igre", kada je u pitanju asortiman proizvoda.
Pored probiotika, postoji još jedna grupa korisnih jedinjenja, koja mogu poboljšati zdravlje crevnog mikrobioma, ali i sveukupnog organizma. Reč je o postbioticima.
Šta su postbiotici, koje zdravstvene prednosti poseduju, pročitajte u nastavku.
Postbiotici su bioaktivna jedinjenja, koja nastaju kao nusproizvod fermentacije korisnih probiotskih bakterija. Za razliku od probiotika, postbiotici nisu živi organizmi, ali bez obzira na to, poseduju brojne zdravstvene prednosti.
Usporavaju rast štetnih bakterija u crevima. Njihov sastav može da varira u zavisnosti od specifičnih sojeva probiotiskih bakterija koji se koriste u procesu fermentacije, kao i od specifičnih uslova fermentacije.
Od davnina je poznato da je hleb od prirodnog kvasca lakši za varenje, a što su najnovija istraživanja dodatno potvrdila. Fermentacija ovog hleba razlaže složene vlaknaste materije (poput arabinoksilana), čineći ih lakšim za varenje.
Evropski projekat HealthFerm pokrenuo je aktivaciju prikupljanja homemade startera, a do sada je već prikupljeno više od 800 uzoraka. Cilj ove aktivacije je istraživanje mikrobiološke raznolikosti startera, kao i njihovog uticaja na ljudsko zdravlje, a posebno da rad digestivnog sistema. Ideja je spojiti tradiciju pravljenja hleba kod kuće sa modernom naukom i omogućiti svima da učestvuju u stvarnoj nauci.
[1] Pogledajte ovde.
[2] https://www.puratos.com/blog/bread-and-digestibility0
[3] Pogledajte ovde.